KORONALOR - O FOLKLORU KOVID-19 PANDEMIJE U REPUBLICI SRBIJI

Autori

  • Ana Banić Grubišić Odeljenje za etnologiju i antropologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

Ključne reči:

koronalor, Kovid-19, internet mimovi, humor, digitalni foklor, Srbija

Apstrakt

Predmet ovog rada je razmatranje savremene folklorne komunikacije na temu Kovid-19 pandemije u Srbiji. U radu su predstavljeni dominantni žanrovi folklora pandemije koji se putem kanala digitalne komunikacije stvaraju, modifikuju i prenose u domaćem kontekstu. Cilj rada je utvrđivanje lokalnih specifičnosti i sadržaja srpskog „koronalora”, kao i analiza potencijalnih funkcija i značenja za zajednicu koja kreira, rekreira i deli ove sadržaje.

Reference

Antonijevć, Dragana i Ana Banić Grubišić. 2021. „Samo sapun Srbina spasava: humorističke po(r)uke o higijeni tokom kovid-19 pandemije u RS”. U Savremena srpska folkloristika 9, uredili Dumnić Vilotijević, Marija, Branko Zlatković i Biljana Sikimić, 397–418. Beograd: Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković: Udruženje folklorista Srbije; Loznica: Centar za kulturu Vuk Karadžić; Tršić: Obrazovno-kulturni centar Vuk Karadžić.

Antonijević, Dragana. 2006. „Antropološki pristup modernim oblicima folklorne komunikacije: grafiti i formulativne SMS i imejl poruke”. U Svakodnevna kultura u postsocijalističkom periodu: balkanska transformacija i evropska integracija, uredila

Dragana Radojčić, 279–297. Beograd: Etnografski institut SANU.

Antonijević, Dragana. 2010. Ogledi iz antropologije i semiotike folklora. Beograd: Srpski genealoški centar i Odeljenje za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakuteta Univerziteta u Beogradu.

Banić Grubišić, Ana. 2021a. „Savremene legende, glasine i teorije zavere o pandemiji kovid-19 u Srbiji: folkloristička perspektiva.” U Kovid-19 u Srbiji ‘20: zbornik radova, uredio Žikić, Bojan, 141–156. Beograd: Filozofski fakultet – Univerzitet u Beogradu.

Banić Grubišić, Ana. 2021b. „Između individualnog verovanja i dostizanja kolektivnog imuniteta – narativi o vakcinama tokom Kovid-19 pandemije u RS”. U Savremena srpska folkloristika X Knjiga rezimea. Beograd: Univerzitetska biblioteka Svetozar Marković: Udruženje folklorista Srbije; Topola: Kulturni centar Topola: 21.

Ben-Amos, Dan. 1971. Toward a definition of folklore in context. The Journal of American Folklore 84(331): 3–15.

Blank, Trevor, ed. 2009. Folklore and the Internet: Vernacular Expression in a Digital World. Logan: Utah State University Press.

Blank, Trevor, ed. 2012. Folk culture in the digital age: The emergent dynamics of human interaction. Logan: Utah State University Press.

Bronner, Simon. 2009. „Digitizing and Virtualizing Folklore.” In Folklore and the Internet: Vernacular Expression in a Digital World, edited by Trevor Blank, 21–66. Logan: Utah State University Press.

Bronner, Simon. 2016. Toward a definition of folklore in practice. Cultural Analysis 15(1): 6–27.

Čolović, Ivan. 2020. Virus u tekstu. Beograd: XX vek.

Dundes, Alan . 1980. Interpreting Folklore. Bloomington: Indiana University Press.

Dundes, Alan and Carl Pagter. 1991. The Mobile SCUD Missile Launcher and Other

Persian Gulf Warlore: An American Folk Image of Saddam Hussein’s Iraq. Western Folklore 50(3): 303–322.

Dundes, Alan and Carl Pagter. 1992. Work hard and you shall be rewarded: Urban folklore from the paperwork empire. Detroit: Wayne State University Press.

Dundes, Alan. 1966. The American concept of folklore. Journal of the Folklore Institute 3(3): 226–249.

Ellis, Bill. 2001. A Model for Collecting and Interpreting World Trade Center Disaster Jokes. New Directions in Folklore 5. dostupno na https://scholarworks.iu.edu/journals/index.php/ndif/article/view/19881/25963

Ellis, Bill. 2003. „Making a big apple crumble: The role of humor in constructing a global response to disaster.” In Of Corpse: Death and Humor in Folklore and Popular Culture, ed. Peter Narváez, 35–79. Logan: Utah State University Press.

Erdei, Ildiko. 2021. Ples s konradom. Novi magazin. 516: 61.

Foster, Michael Dylan. 2012. Photoshop Folklore and the Tourist Guy: Thoughts on the Diamond Format and the Possibilities of Mixed-Media Presentations. New Directions in Folklore 10(1): 85–91.

Frank, Russell. 2004. When the going gets tough, the tough go photoshopping: September 11 and the newslore of vengeance and victimization. New Media & Society 6(5): 633–658.

Frank, Russell. 2011. Newslore. Contemporary Folklore on the Internet. Jackson: University Press of Mississippi.

Hatch, Mary Jo and Michael Owen Jones. 1997. Photocopylore at Work: Aesthetics, Collective Creativity and the Social Construction of Organizations. Studies in Cultures, Organizations, and Societies 3(2): 263–287.

Hiiemäe, Reet, Mare Kalda, Mare Kõiva and Piret Voolaid. 2021. Vernacular Reactions to COVID-19 in Estonia: Crisis Folklore and Coping. Folklore: Electronic Journal of Folklore 82: 21–52.

Jorgensen, Jeana. 2021. Folklore 101: An Accessible Introduction to Folklore Studies. Dr Jeana Jorgensen LLC. Kindle.

Kaplan, Frederik i Nikolas Nova. 2022. Kultura internet mimova. Beograd: FMK.

Kitta, Andrea and Ian Brodie. 2020. Editors’ Introduction: Precedented: COVID-19 and Vernacular Response. Contemporary Legend 3(10): 1–16.

Krel, Aleksandar i Đorđina Trubarac Matić. 2022. Korona u školskom dvorištu: dečija

ž igra korona kao sociokulturni konstrukt u vreme pandemije kovida-19. Etnoantropološki problemi 17(1): 259–283.

Kuperjanov, Maris. 2021. Early Days of the Novel Coronavirus: Public Response in Social Media during the First Month of the Outbreak. Folklore: Electronic Journal of Folklore 82: 159–182.

Laba, Martin. 2008. Parsing the Popular: A Communicative Action Approach to Folklore. Ethnologies 30(2):249–270.

Ljuboja, Gordana. 2001. Etnički humor XX veka u humorističkoj štampi Srbije. Beograd: Etnografski muzej.

Meder, Theo. 2008. „Welcome to Ollandistan. PhotoShop-lore and the Growing Perception of Division between ‘Us’ and ‘Them’ in the Netherlands”. In Minderheiten und Mehrheiten in der Erzählkultur, edited by Hose, Susanne, 259–277. Bautzen:

Domowina-Verlaq.

Meder, Theo. 2021. Online coping with the first wave: Covid humor and rumor on Dutch social media (March–July 2020). Folklore: Electronic Journal of Folklore 82: 135–158.

Milnović, Vasilije. 2020. „Smeh u doba korone: pandemija i narodna reč (folkloristički aspekt).” U Doomsday. Kuga, uredili Lojanica, Marija i Dragan Bošković, 145–158. Kragujevac: Filološko-umetnički fakultet.

Norstrom, Roza and Pawel Sarna. 2021. Internet memes in Covid-19 lockdown times in Poland. Comunicar: Media, Education Research Journal 29(67) dostupno na https://www.revistacomunicar.com/index.php?contenido=detalles&numero=67&articulo=67–2021-06

Pavlović, Zoran. 2021. „Planirana pandemija? Teorije zavere o korona virusu.” U Svakodnevica i društveni odgovori na epidemijske krize 1914–2020: Zbornik radova, uredio Ristović, Milan, 93–108. Beograd: Filozofski fakultet – Univerzitet u Beogradu.

Peck, Andrew and Trevor Blank, eds. 2020. Folklore and Social Media. Logan: Utah State University Press.

Peck, Andrew. 2014. A Laugh Riot: Photoshopping as Vernacular Discursive Practice. International Journal of Communication 8: 1638–1662.

Pennington, Natalie and Jeffrey Hall. An analysis of humor orientation on Facebook: A lens model approach. Humor 27(1): 1–21.

Predojević, Željko. 2021. Humor katastrofe i internetski memi u vrijeme pandemije koronavirusa na primjeru dvaju instagramskih profila. Anafora – časopis za znanost o književnosti 8(1): 1–21.

Scott, James. 1985. Weapons of the weak: everyday forms of peasant resistance. New Haven: Yale University Press.

Sebba-Elran, Tsafi. 2021. A pandemic of jokes? The Israeli COVID-19 meme and the construction of a collective response to risk. Humor 34(2): 229–257.

Shifman, Limor and Mike Thelwall. 2009. Assessing global diffusion with Web memetics: The spread and evolution of a popular joke. Journal of the American society for information science and technology 60(12): 2567–2576.

Shifman, Limor. 2014. Memes in Digital Culture. Massachusetts: The MIT Press.

Stajić, Mladen. 2015. Proročanstva i prekognicija – od kulturne konstrukcije vremena do političke upotrebe. Doktorska dis. Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu.

Thoms, William. 1996. „Folk-Lore” from „The Athenæum” August 22, 1846. Journal of

Folklore Research 33(3):187–189.

Toskić, Jelena. 2014. „Retradicionalizacija kremanskog proročanstva između političke i turističke upotrebe.” U Tradicije u Evropi: Modifikovanje, izumevanje i instrumentalizacija tradicije, uredili Kovač, Senka, i Miloš Milenković, 303–327. Beograd: Filozofski fakultet – Univerzitet u Beogradu, Odelejenje za etnologiju i antropologiju.

Treichler, Paula. 1999. How to Have Theory in an Epidemic: Cultural Chronicles of AIDS. Durham and London: Duke University Press.

Trifunović, Vesna. 2009. Likovi domaćih viceva: socijalni tipovi lude u savremenim vicevima. Srpski genealoški centar: Beograd.

Trubarac Matić, Đorđina i Aleksandar Krel. 2022. Korona u školskom dvorištu: dečija igra korona kao oblik folklorne komunikacije. Etnoantropološki problemi 17(2): 693–711.

Vásquez, Camilla. 2019. Language, Creativity and Humour Online. London: Routledge.

Žikić, Bojan, Mladen Stajić i Marko Pišev. 2020. Nova društvena i kulturna normalnost i kovid-19 u Srbiji od februara do maja 2020. godine. Etnoantropološki problemi 15(4): 949–978.

Žikić, Bojan. 2022. Odbijanje vakcinacije protiv kovida-19 u Srbiji kao primer socijalnog solipsizma. Etnoantropološki problemi 17(1): 233–257.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-01-10

Broj časopisa

Sekcija

Original scientific paper