RATNE PODELE KAO FORMULA ZA OBJAŠNJAVANJE POSLERATNOG JUGOSLOVENSTVA
Ključne reči:
Fratricidal war, Gavrilo Princip, Archduke Franz Ferdinand, WWI and its heritage, Rebecca West, Sarajevo 1914Apstrakt
Vidovdanski atentat u Sarajevu 1914. godine austro-ugarske vlasti iskoristile su kao povod za rat protiv Kraljevine Srbije. Državljani Austrougarske su, dakle, uz pomoć medijske propagande, te policijske represije i cenzure, za manje nego mesec dana u leto 1914. godine prošli dug put, nabijen emocijama, koji je kulminirao prihvatanjem i čak uverenjem da se odnosi sa Srbijom moraju „razjasniti“. U tom procesu sarajevski atentat i njegove žrtve odigrali su ulogu katalizatora. U Beču ili Budimpešti, u Pragu ili Ljubljani, u Insbruku ili Krakovu slika koju je prenosila savremena štampa bila je jedna te ista, slika spontanog narodnog oduševljenja za rat protiv Rusije i Srbije, dok su čete mobilisanih vojnika, pevajući borbene i rodoljubive pesme, marširale na železničke stanice po ulicama prekrivanim cvećem i okruženi masama vedrog naroda. Naravno, ratna propaganda se za prikazivanje stanja na ratištima služila crno-belom tehnikom, pa je tako prikazivala „naši junake“ kako se hrabro bore protiv „srpskih divljaka“. Međutim, stvarnost nije bila toliko crno-bela kao što su je predstavljali ratni propagandisti. Tako su, recimi, u bitki na Ceru, pripadnici 28. praškog puka odbili da se bore protiv svoje „slovenske braće“. Na komandu za juriš, oni su odacili oružje i otišli prema srpskim bojnim linijama pevajući „Hej, Sloveni!“ Ali, sa druge, ni borbeni redovi suprotstavljenih vojski nisu bili sastavljeni isključivo iz državljana jedne ili druge zemlje. Tako se i dogodilo da je kao jedna od prvih slovenačkih žrtava Velikog rata u Srbiji u noći 16/17. avgusta 1914. godine pod Cerom poginuo, kao jugoslovenski dobrovoljac u srpskoj vojsci, kladivar Anton Jenko.
U stvarnosti je, dakle, pored crno-bele, bilo i drugih boja. Ali ratna mobilizacija na osnovi crno-belih podela jugoslovenskog stanovništva ostavila je traga i bila uzrok produženog razdoblja konflikta pripadnika prve zajedničke države Jugoslovena. Jedan od bitnih zadataka nacionalne države prilikom komemoracija palim vojnicima ogledao se
u uspostavljanju i obezbeđivanju „zamišljene zajednice“ i njenih narativa i rituala za prevazilađenje društvenih podela unutar zajednice. Međutim, u zajedničkoj državi – zbog podela u ratnim godinama – Jugosloveni nisu uspeli da oblikuju zajedničko sećanje na prošlost koje bi ih povezivalo.
Reference
Anić, Ante. 1919. Govori D.ra Ante Tresić-Pavičića izrečeni u austrijskom parlamentu za vrijeme rata. Dubrovnik: Izdanje Knjižare J. Tošović.
Ashplant, T. G. War commemoration in Western Europe: changing meanings, divisive loyalties, unheard voices; T. G. Ashplant, Graham Dawson i Michael Roper, ur. 2000. The Politics of War Memory and Commemoration, s. 263–272. London: Routledge.
Bálek, Jaroslav. 2018. 100 let proher a vítĕžství. O politice a smyslu českých dĕjin. Praha: Martin Koláček.
Banjanin, Jovan. 1915. Južni Sloveni u Austro-Ugarskoj i rat; Savremena pitanja, br. 6, s. 14–24.
Bartulović, Niko. 1925. Od Revolucionarne Omladine do Orjune. Istorijat jugoslovenskog omladinskog pokreta. Split: Izdanja Direktoriuma Orjune.
Blašković, Pero. 1939. Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu. Beograd: Štampa „Globus“.
Bošnjak, Ilija. 1918. Riječ o narodu i narodnom ujedinjenju i proglašenju jedinstvenog kraljestva svih Hrvata, Slovenaca i Srba. Split: Obavijesni ured kr. Zemaljske vlade u Splitu.
Breitenberger, Ign. 1914. † Franc Ferdinand; Mladost, br. 7, s. 89–91.
Carmichael, Cathie. 2015. A Concise History of Bosnia. Cambridge. Cambridge University Press.
Conrad, Feldmarschall. 1921. Aus meiner Dienstzeit 1906–1918. Erster Band: Die Zeit der Annexionskrise 1906–1909. Wien: Rikola Verlag.
Cornwall, Mark. 2000. The Undermining of Austria-Hungary. The Battle for Hearts and Minds. Basingstoke: Macmillan Press.
Ćorović, Vladimir. 1936. Odnosi između Srbije i Austro-Ugarske u XX veku. Beograd: Štampa Državne štamparije Kraljevine Jugoslavije.
Flerè, Pavel. 1916. Avstrijska slava v prvih dneh svetovne vojne. Dunaj: C. kr. založba šolskih knjig na Dunaju.
G. P. 1915. Bojišče – rojstni kraj svetnikov; Glasnik najsvetejših Src, br. 6, s. 88–90.
Hafner, Jernej. 1914. Slovenskim fantom za slovo na pot v cesarsko službo. Ljubljana: Založila Katoliška Bukvarna.
Hafner, Jernej. 1915. Kaj zdaj, prijatelji?; Mladost, br. 1, s. 3–6.
Herceg, Rudolf. 1919. Svjetski Rat i problem nove države. Zagreb: Naklada piščeva.
Holeček, Marijofil. 1915. Premišljevanja o božjem Srcu Jezusovem. Ljubljana. Samozaložba.
Horvat, Josip. 1967. Prvi svjetski rat. Panorama zbivanja 1914–1918. Zagreb: Novinarska izdavačka kuća Stvarnost.
Jakovljević, Marko. 1923. Iz rata i emigracije (uspomene). Odgovor g. Jovanu Tomiću. Subotica: Štamparija Etelke Rajčić.
Jeglič, Anton Bonaventura. 1914. Besede ljubljanskega knezoškofa; Slovenec, 11. avgusta, s. 1.
Kolar, Ivan Janez. 1930. Preporodovci 1912–1914. Kamnik: Založila Tiskarna Anton Slatnar.
Limbarski. 1914. Vojak pred tabernakljem; Glasnik najsvetejših Src, br. 11, s. 181.
Ludwig, Ernest. 1915. Austria-Hungary and the War. New York: J. S. Ogilvie Publishing Company.
Klemenčič, Ivanka. 1914. Zločin v Sarajevu. Tragična smrt prestolonaslednika Fran Ferdinanda in njegove soproge vojvodinje Hohenberg. Ljubljana: Katoliška Bukvarna.
Kosi, Anton. 1914. Izpod črno-rumene zastave. Zanimivi dogodki in slike iz vojnega viharja v Avstriji l. 1914. Maribor: V založbi izdajateljevi.
Marcovitch, Lazare, ed. 1920. Serbia and Europe 1914–1920. London: George Allen & Unwin.
Nepotpisano. 1914a. Atentat u Austriji; Pravda, 17. juna, s. 1.
Nepotpisano. 1914b. Po umoru prestolonaslednika; Slovenec, 1. jula, s. 1–2.
Nepotpisano. 1914c. Živela Avstrija! Dol s Srbijo!; Slovenec, 27. jula, s. 1.
Nepotpisano. 1914d. Ljubljana manifestira; Slovenec, 29. jula, s. 1–2.
Nepotpisano. 1914e. Patriotske manifestacije v Ljubljani!; Slovenski Narod, 29. jula, s. 2.
Nepotpisano. 1914f. Ljudska duša; Slovenec, 30. jula, s. 1.
Nepotpisano. 1914g. Prvi strel; Svetovna Vojska, sv. 1, s. 2–3.
Nepotpisano. 1914h. Vojska protiv nas; Politika, 1. avgusta, s. 1.
Nepotpisano. 1914i. En Hrvat za tri Srbe; Slovenec, 27. avgusta, s. 1.
Nepotpisano. 1914j. Slovenski fantje v bojih s Srbi; Tedenske Slike, 2. septembra, s, 3–6.
Nepotpisano. 1914k. Vojska s Srbijo; Ilustrirani Glasnik, 3. septembra, s. 6–7.
Nepotpisano. 1914l. Častniki 17. pešpolka; Ilustrirani Glasnik, 24. septembra, str. 42–43.
Nepotpisano. 1914m. Vojska! – Molimo; Bogoljub, br. 9, s. 278–280.
Nepotpisano. 1914n. Bog daj pravici zmago!; Bogoljub, br. 9, s. 305–306.
Nepotpisano. 1918. Naprej!; Tedenske Slike, 13. marta, s. 118–120.
Newman, John Paul. 2015. Yugoslavia in the Shadow of War. Veterans and the Limits of State Building, 1903–1945. Cambridge: Cambridge University Press.
Obradović, Dušan N. 1928. Srbija i austrijski Sloveni u Svetskom ratu 1914–1918. Novi Sad: Zastava.
Orzoff, Andrea. 2004. The Empire without Qualities: Austro-Hungarian Newspapers and the Outbreak of War in 1914; Troy R. E. Paddock, ur. A Call to Arms. Propaganda, Public Opinion, and Newspapers in the Great War, s. 161–198. Westport: Praeger.
Palir, Jakob. 1914. Sv. maša z otirom na bojni grom; Glasnik najsvetejših Src, br. 9, s. 149–150.
Paulin, Rajko. 1936. † Jenko Avgust – Kladivar besede in dejanja; Ernest Turk, Josip Jeras i Rajko Paulin, ur. Dobrovoljci kladivarji Jugoslavije 1912–1918, s. 131–137.
Ljubljana: Izdanje in samozaložba „Sreskih organizacij Saveza ratnih dobrovoljaca Kraljevine Jugoslavije“ v Ljubljani in Mariboru.
Paulová, Milada. 1924. Jugoslavenski Odbor. (Povijest jugoslovenske emigracije za Svjetskog rata od 1914.–1918.). Zagreb: Prosvjetna nakladna zadruga.
Pavlowitch, Kosta St. 2003. The First World War and the Unification of Yugoslavia;
Dejan Djokić, ur. 2003. Yugoslavism. Histories of a Failed Idea 1918–1992, s. 27–41. London: Hurst & Company.
Pečovski. 1915. Sv. Florijan vojni patron; Glasnik najsveteših Src, br. 6, s. 93–94.
Potočnjak, Franko. 1915. Jugoslovensko pitanje u velikom istorijskome času. New York: Tisak tiskare „Hrvatskoga Svijeta“.
Ristanović, Slobodan. 1989. Cerska bitka. Loznica: Muzej Jadra.
Stopar, Bogdan. 1938. Vraćanje na 1918 godinu!; Kosta Domazetović, ur. Vraćanje na 1918-tu? 30 dana 1918 gledanih iz Zagreba, s. 19–21. Zagreb: Izdanje piščevo.
Supilo, Franjo. 1970. Politički spisi. Članci, govori, pisma, memorandumi. Zagreb: Znanje.
Šegula, Frančišek Serafin. 1917. Križev pot za vojni čas. Maribor: Tisk in založba Tiskarne sv. Cirila.
Turšič, Leopold. 1914. Kaj zdaj?; Mladost, br. 8, s. 105–106.
Ušeničnik, Aleš. 1914. Nacionalizem in Jugoslovani; Čas, 4. zv., str. 289–311.
Vojak z bojnega polja. 1914. To so res krščanski junaki!; Bogoljub, br. 12, s. 392–393.
Vukićević, Milenko M. 1924. Petrograd u početku Velikoga rata 1914. godine;; Krv Slovenstva 1914–1924. Spomenica desetogodišnjice Svetskog rata, s. 101–111. Beograd: Štamparija Save Radenkovića i brata.
Watson, Alexander. 2014. Ring of Steel. Germany and Austria-Hungary at War, 1914–1918. London: Allen Lane.
Wendel, Hermann. 1925. Der Kampf der Südslawen um Freiheit und Einheit. Frankfurt am Main: Frankfurter-Sociatäts.
West, Rebecca. 1942. Black Lamb and Grey Falcon. The Record of a Journey through Yugoslavia in 1937. London: Macmillan & Co.
