RAZGLEDNICE, SLIKE I POLITIKA: SIMBOLI GRADA KROZ PROTOK VREMENA

Apstrakt

Bez sumnje, fotografija je jedno od najsnažnijih sredstava prenošenja željenog identiteta društvene, prostorne ili zemljopisne cjeline, bez obzira radi li se o selu, gradu, regiji, cijeloj državi ili čak kontinentu. Posebno nas fotografije čiji su autori stanovnici fotografiranih područja mogu informirati o načinu na koje lokalno stanovništvo želi kroz javni diskurs predstaviti svoj kraj. Fotograf bira i svoj objekt i način na koji ga predstavlja, u skladu sa svojim osobnim, ali i s estetskim i stilskim kriterijima određenog razdoblja, no i s načinom na koji želi oblikovati identitet fotografiranog kraja.

Promatramo li u fotografije razglednica Zagreba tiskane tijekom dvadesetoga stoljeća, prema odabranim motivima moći ćemo ih podijeliti u tri veće skupine. Prvu čine fotografije od kraja devetnaestog stoljeća do završetka Drugog svjetskog rata, na kojima su prikazane velike gradske građevine, najčešće prateći realan ritam njihova građenja, no i stanovnici grada i njegove okolice. Razglednice tiskane nakon Drugog svjetskog rata obilovale su često diskretnim, a vrlo rijetko izravnim simbolima političkog sustava: tako su se uz bok starijoj arhitekturi na razglednicama počeli pojavljivati motivi koji su simbolizirali napredak i blagostanje, poput novih dijelova grada, avenija, mostova, zračne luke, pa čak i eksplicitnih simbola vizualne socijalističke retorike poput razglednice omladinskih radnih akcija ili republičkog grba s crvenom zvijezdom petokrakom. Konačno, od 1990. godine primjećuju se novi motivi, ponovno okrenuti povijesti grada, često bogati nacionalnom simbolikom.