PRIVATNI ETNIČKI ARHIV IZMEĐU POLITIKE IDENTITETA I SREDSTVA DRUŠTVENE KONTROLE: PRIMER ARHIVA „B“ U RUMUNIJI
Ključne reči:
Etnički arhiv, društvena moć, identitet, manjina, RumunijaApstrakt
Privatni arhiv, a naročito jedna od njegovih retkih podvrsta, privatni etnički arhiv, predstavljaju veliki simbolički resurs i veliki socijalni kapital, i kao takvi su veoma moćno sredstvo u konstrukciji identiteta i dobijanju društvene moći. U ovom radu, preko analize jednog konkretnog primera, prikazan je složen proces pretvaranja privatne kolekcije istorijskih dokumenata u etnički arhiv, u cilju ostvarivanja pojačanog uticaja unutar sopstvene etničke zajednice, ali i države u celini. Učinjen je pokušaj da se ovakva pojava opiše, i da se prepoznaju, izdvoje i definišu svi akteri u tom procesu, kako bi se ovaj prilično zanemareni naučni problem bolje osvetlio. Naročita pažnja posvećena je opisivanju društveno-političkog konteksta u kome se ovaj proces odvija.
Reference
http://www.zhr-ucr.ro/index.php?option=com_content&task=view&id=420&lang=hr
Bastian, J.A. (2013). The records of memory, the archives of identity: celebrations, texts and archival sensibilities. Archival Science (2013) 13:121–131.
Berger, S. (2013). The Role of National Archives in Constructing National Master Narratives in Europe, Archival Science 13, no. 1 (March 2013): 1–22.
Bowles, S. and S. Gintis (2002). Social Capital and Community Governance. The Economic Journal. 112: 419–436.
Carr, G. (2012). Translation, Recovery, and “Ethnic” Archives of Africana: Inscribing Meaning beyond Otherness. PMLA, Vol. 127, No. 2 (March 2012): 360–364.
Dowley, K.M. and B. D. Silver (2002). Social Capital, Ethnicity and Support for Democracy in the Post-Communist States. Europe-Asia Studies, 54, No. 4 (2002): 505–527.
Duranti, L. (2000). Arhivski zapisi. Teorija i praksa. Zagreb: Hrvatski državni arhiv.
Đerić, G. (2005). Pr(a)vo lice množine. Kolektivno samopoimanje i predstavljanje: mitovi, karakteri, mentalne mape i stereotipi. Beograd. Institut za filozofiju i društvenu teoriju – I.P „Filip Višnjić“.
Eriksen, T.H. (1993). Ethnicity and Nationalism: Anthropological Perspectives. PlutoPress.
Fisher, R. (2009). In Search of a Theory of Private Archives: The Foundational Writings of Jenkinson and Schellenberg Revisited. Archivaria 67:1–24.
Kaplan, E. (2000). We Are What We Collect, We Collect What We Are: Archives and the Construction of Identity. The American Archivist Vol. 63 (Spring-Summer 2000): 126–151.
Klasinc, P. P. (2007). Private Archives in Archival Theory and Practice. Atlanti, Vol. 17, N. 1–2, Trieste 2007: 109–121.
Konerton, P. (2002). Kako društva pamte. Beograd. Samizdat B92.
Kuba, R. (2018). Portraits of Distant Worlds Frobenius’ Pictorial Archive and its Legacy. In: Sissy Helff and Stefanie Michels (eds.), Global Photographies: Memory – History – Archives. Transcript Verlag: 109–131.
Kuljić, T. (2006). Kultura sećanja: teorijska objašnjenja upotrebe prošlosti. Beograd. Čigoja.
Nedeljković, S. (2017). Enigma zaboravljenog bisera: prilozi antropološkom proučavanju Karaševaca. Beograd.
Popovic, J. P. (2007). Private Archives in the Archival Legislation of the South East Europe. Atlanti, Vol. 17, N. 1–2, Trieste 2007: 157–171.
Williams, K.A. and M.K. Lopez (2012). More Than a Fever: Toward a Theory of the Ethnic Archive. PMLA, Vol. 127, No. 2 (March 2012): 357–359.
